O medvjedici ( MONACHUS MONACHUS )

Sredozemna medvjedica jedini je predstavnik sisavaca mesojeda (red Carnivora), perajara (podred Pinnipedia) u Sredozemnom moru. Nazivaju je i morskim čovikom.
Dobro je prilagođena životu u moru, ali se na njoj mogu vrlo dobro uočiti karakteristike kopnenih predaka. Medvjedice su izvrsni plivlači i mogu vrlo dugo roniti, ali jedan dio svog života provode na kopnu. Na kopnu se zadržavaju na žalovima, u špiljama i grotama. To su uvijek vrlo izolirana i teško dostupna stjenovita područja. Žive same ili u malim skupinama, a hrane se ribom.
Ta dobroćudna životinja, najveća među tuljanima, koja doživi i do 40 godina, na moru je lako prepoznatljiva po srebrnkastoj boji krzna, osim na trbuhu mladunaca gdje odskače mrlja bijele do žute boje. Duga je do 3 m i mase je do 450 kg. Aktivna je tijekom cijelog dana, a glavna hrana su joj razne ribe, glavonošci i rakovi. Dnevno pojede 10 do 12 kg. Inteligentna je, dobrog vida i sluha.
Sredozemne medvjedice se često ne drže jednoga mjesta te su poznate jedinke koje su lutale i desetinama, pa i stotinama kilometara izvan granica svoga teritorija. ženka na svijet donosi jedno mladunče, a rađa i hrani mladunčad na kopnu. Mladunče, u potpunosti ovisno o majci, koje prvih šest tjedana života intenzivno siše izrazito hranjivo mlijeko kako bi što prije dobilo debeli omotač masnog tkiva koji štiti od pothlađivanja. Daljnje tri godine mladunče ostaje uz majku i priprema se za samostalni život.

Prvi su se tuljani u ovom dijelu svijeta pojavili prije nekoliko milijuna godina, daleko prije ljudi. Sredozemna medvjedica (Monachus monachus) bila se proširila po cijelome Sredozemlju. Prvi su se tuljani u ovom dijelu svijeta pojavili prije nekoliko milijuna godina, daleko prije ljudi. Sredozemna medvjedica (Monachus monachus) bila se proširila po cijelome Sredozemlju. Prvi su se tuljani u ovom dijelu svijeta pojavili prije nekoliko milijuna godina, daleko prije ljudi.
Sredozemna medvjedica (Monachus monachus) bila se proširila po cijelome Sredozemlju.
Sredozemna medvjedica koja živi u Hrvatskoj, rijetki je tuljan toplih mora. Tu spadaju i karipska medvjedica (Monachus tropicalis), za koju se misli da je izumrla sredinom prošlog stoljeća, i havajska medvjedica (Monachus schauinslandi), kojoj je također prijetio nestanak, ali je spašena uz velika ulaganja i trud.

Dragi Teenageri,

Koliko ste puta pomislili kako bi bilo dobro, sjediti na obali mora, gledati živu umiljatu sredozemnu medvjedicu, inteligentnog i emotivnog morskog sisavaca, morskog velikana, s njom se igrati, bar malo je pomaziti, pripovijedati joj svoje ljetnje doživljaje i brinuti se o njoj.
Sigurno ste poželjeli da je bar na našim televizijama i u tisku ima češće.
Da li znate da je Sredozemna medvjedica je jedan od najprorijeđenijih sisavaca na Zemlji. Zbog toga danas ne možemo govoriti o njihovim populacijama u Jadranskom moru, već samo o pojedinačnim jedinkama ove vrste koje ljudi povremeno viđaju.
Naše more još uvijek pruža povoljne uvjete za njihov opstanak, ali za povratak sredozemne medvjedice u Jadran potrebno je osigurati posebna zaštićena područja, tzv. morske parkove, u kojima ćemo im se ponovno moći diviti.
Dosad su znanstvenici istražili i dokazali da sredozemna medvjedica, morski čovik iliti morski medvid, boravi u 62 špilje duž cijele jadranske obale. Ribari su medvjedice ubijali iz čiste zlobe, a opravdanje da su ih ubijali, jer su im trgale mreže, što se smatra smiješnima jer je medvid jedan od rijetkih sisavaca koji se hrani ribom u pokretu što znači da se medvjedica nikada sama ne bi zaplela u mrežu, osim ako je netko nije - ciljano lovio.
Po tonovima ispuštenih glasova kod medvjedice razaznajemo tugu, veselje i gnjev. Kad spava hrče poput čovjeka. Cilj Udruge je promicanje ideje očuvanja ekološke čistoće mora, ostvarivanje uvjeta za opstanak.

Zaštitom te najugroženije vrste, sredozemne medvjedice, oporavio bi se čitav ekološki sustav Jadrana. Zaštita bi se trebala provoditi stvaranjem novih nacionalnih parkova i zaštićenih područja, bez ribolova i brodarica, uz poribljavanje mora.
Nakon što bi se tako nekoliko desetljeća pripremao ekološki sustav Jadrana, sredozemna medvjedica mogla bi ponovno doći. U ostvarivanju svojih ciljeva Udruga će nastojati ostvariti suradnju kako sa drugim sličnim organizacijama, tako i sa školskim i visokoškolskim ustanovama iz zemlje i inozemstva.
Osim što će na provođenju projekata usko surađivati sa svojim članovima pravnim i fizičkim osobama, Medo Brundo će uspostavljati suradnju sa različitim vladinim i nevladinim organizacijama.