Medvjed predstavlja snagu, mudrost, stabilnost i hrabrost. Također predstavlja dug život.

Medvjedi su veliki sisavci, a naziv URSINE označava medvjeđu narav. Imaju mali rep, odličan njuh, kanđe te dugo gusto krzno. Raznih su veličina i boja te žive u skoro svim područjima svijeta. Prehrana je raznolika, znaju biti dobri lovci ribe u rijekama ili jezerima. Mladunčad uglavnom ostaje s majkom do 6 mjeseci, a znaju se zadržavati s njom do 3 godine, a ženke su izrazito opasne ako im se ugrozi mladunčad. Medvjedi su usamljeničke životinje. Životni vijek im je 40 godina. To su veličanstvene životinje, snažne i velike, pametne i snalažljive. Nažalost ljudi su ih skoro istrijebili zbog krzna.

Medvjed je u pretpovijesno vrijeme bio izuzetno sveta životinja. Plemena u srednjom Europi, kao i narodi koji su živjeli od lova i ribolova štovali su ovu životinju.

U našem dijelu svijeta stari narodi su smatrali da neki Bogovi preuzimaju oblik medvjeda kada silaze na Zemlju, a iz kostiju medvjeda mogla se čitati budučnost.


Zanimljive podvrste su :

- Grizli mrki medvjed  (Lat. Ursus arctos horribilis) - sjevernoamerički Grizli
- Kodjak mrki medvjed  (Lat. Ursus arctos middendorffi ) - najveća podvrsta
- Europski mrki medvjed  (Lat. Ursus arctos arctos) - "naš" medvjed
- Hokaido mrki medvjed  (Lat. Ursus arctos yesoensis) - sa Japanskog otoka
- Sibirski mrki medvjed  (Lat. Ursus arctos beringianus ) -
- Crveni medvjed  (Lat. Ursus arctos isabellinus) - mrki medvjed iz Indije i Himalaja
- Mandžuranski mrki medvjed  (Lat. Ursus arctosmanchuricus) - istok Azije
- Konjski medvjed  (Lat. Ursus arctos pruinosus) - mrki medvjed sa Tibeta i zapadne Kine
- Baja mrki medvjed  (Lat. Ursus arctoscalifornicus) - zapadne SAD
- Meksički mrki medvjed  (Lat. Ursus arctos nelsoni) - moguće da je izumro


Način života medvjeda
 
Svi su medvjedi samotnjaci, a aktivni su u sumrak i noću, osim bijelog medvjeda. Spavaju uglavnom u špiljama, šupljim stablima ili jamama u tlu. Obično se kreću polako, no ako zatreba mogu trčati i do 50 km/sat. Medvjedi su u pravilu dobri penjači i izvrsno plivaju. Hladne zimske mjesece provode u zimskom mirovanju.

Mužjak se približi ženki samo tijekom parenja. Strogo su teritorijalne životinje. Veličina teritorija varira, kod otočnih jedinki je manja i iznosi oko 130-220 km² za mužjake i 30-90 km² za ženke. Teritorij medvjeda sa kopna varira od 700-1000 km² za mužjake i 100-450 km² za ženke. Obično se teritorij jednog mužjaka preklapa sa teritorijem više ženki.
Mrki medvjedi znaju biti agresivni, i prema čovjeku i prema drugim životinjama, a u tome prednjače sjevernoameričke jedinke. Europski Mrki medvjed je uglavnom mirniji i najradije izbjegava ljude, ali medvjedice postaju opasne u vrijeme odgajanja mladih.

Mužjaci medvjeda su iznimno opasni za mladunčad i spremno će ih usmrtiti svakom prilikom. Ženke agresivno brane mladunčad, ali i više od 40% smrtnosti mladunaca je vezano uz napad odraslog mužjaka. Mužjak želi usmrtiti mlade kako bi potaknuo ženku na ponovno parenje.

Mrki medvjedi su pravi svežderi. Prehrana im varira zavisno od doba godine i dijela teritorija na kojem se nalaze. Mogu preživjeti hraneći se isključivo biljnom hranom. Jedu bobice, voće (jagode, maline...), korjenje, trave, mladi kukuruz, zob, žir i kesten. Poznati su po tome da vole med. Biljna prehrana im čini većinu hrane.

U Hrvatskoj su smeđi medvjedi (ursus arctos) rasprostranjeni na skoro 16 000 km2, ali trajno borave na oko 10 000 km2, većinom u Gorskom kotaru i Lici. Procjenjuje se da se njihov broj kreće između 400 i 600, a životni prostor im se u prosjeku kreće od 100 do 300 km2. Uglavnom jedu biljnu hranu, zatim kukce i druge beskralješnjake te lešine životina. Životni vijek medvjeda ovisi, naravno, o raznim činiteljima, ali u prosjeku dožive više od 20 godina. Medvjedi još uvijek imaju status lovne divljači i godišnje ih se ubije oko 10% procijenjene populacije. Osim zbog lova (bilo legalnog bilo ilegalnog), dio medvjeda strada i u prometu, na cestama i željezničkim prugama.

Najskuplji medo svijeta

Jedna je njemačka tvrtka izradila najskupljeg medvjedića na svijetu. Vjerovali ili ne, medvjedić košta nešto manje od pola milijuna kuna, krzno mu je napravljeno od suhog zlata, a oči su načinjene mu od safira i dijamanata. Ili ako ćete preciznije - u svakoj od očnih šarenica se nalazi 20 sićušnih dijamanata. Čelnici tvrtke Steiff tvrde da su upravo oni proizveli prvog medvjedića na svijetu, a na izradu njegovog zlatnog nasljednika su se odlučili kako bi obilježili 125. godišnjicu postojanja tvrtke. U skladu s tim, izrađeno je 125 "Jubilee Bear" medvjedića koji će svoje mjesto naći u zbirkama bogatih kolekcionara.

Crvena panda
živi na Himalaji, u Nepalu i južnoj Kini. Duga je do 120 centimetara, dok na rep otpada 30 do 60 centimetara. Crvena panda pravi je mali akrobat, živi u krošnjama i šupljinama drveća i ne podnosi temperaturu višu od 25 stupnjeva Celzijusa. Kad joj je hladno, skupi se u kuglicu i tako čuva toplinu. Hrani se noću, a pije tako što šapicu umoči u vodu i zatim je liže. Spada među 15 najugroženijih životinjskih vrsta na svijetu.

NAČIN ŽIVOTA:
Ponašanje: Samotnjačko, osim u vrijeme parenja kada se sastaju samo nakratko radi parenja.

Najveći dio dana mali panda prespava među granama drveća. Živi u regiji planinskih šuma koja se proteže od Nepala do kineske pokrajine Szechuan. Kao noću aktivna životinja mali panda najčešće odlazi u lov u večernji sumrak ili u zoru prije svitanja, a najveći dio dana provodi odmarajući se i spavajući na drveću. Izrazito je spretan penjać, a za održavanje ravnoteže koristi svoj dugi rep. Spava ili u duplji drveta smotan s glavom ispod stražnje noge ili ispružen na grani drveta. Zahvaljujući karakterističnoj kestenjastosmeđoj boji krzna izuzetno je dobro prikriven među granama.

Dugim kestenjastim repom mali se panda koristi kao jastukom i kao nekom vrstom pokrivaća kojim pokrije lice izbjegavajući na taj način nepotreban gubitak topline. Crveni panda obilježava svoj teritorij urinom i izlučinama iz tabana te analnih žlijezda kao i izmetom koji ostavlja u posebnim udubljenjima na granicama teritorija. Mužjak srčano brani svoj teritorij. Kada ga suparnik uznemiruje, počinje najprije srdito dahtati. Prije borbe suparnici ritmiči dižu i spuštaju glave, a ako se ni jedan ne uplaši ovakvog načina upozorenja, uspravljaju se i započinje međusobno udaranje. U sezoni razmnožavanja, kada nakratko prestaju biti samotnjaci, mali se pande sporazumjevaju kratkim zvižducima i skvičanjem. 

ISHRANA:
Iako se crveni panda ubraja u zvijeri, njegova je glavna hrana bambus. Međutim, ako se nađe u prilici, jede i male ptice, sisavce i gmazove.Mali panda može jesti u svim položajima, pa čak i ležeći. Pande su jedna od malobrojnih životinjskih vrsta koje to mogu...

RAZMNOŽAVANJE:

Razmnožavanje-Spolna zrelost: s 18 mjeseci-Trajanje bređosti: 112-158 dana -Broj mladunaca: 1-4-Porođajna težina: 110-130 g Crveni pande, koji obično žive samotnjačkim životom, početkom sezone parenja traže partnera. Mužjak slijedi mirisne tragove ženke koji do dana parenja postaju sve intenzivniji. Mali pande pare se na tlu i odmah nakon toga se razilaze. Otprilike šest tjedana prije nego što će se okotiti, ženka od grana, trave i lišća gradi gnijezdo u duplji drveta ili u procjepu stijena u kojemu okoti do četiri mladunca. U trenutku dolaska na svijet mladunci imaju gusto svikasto krzno i dugački su otprilike 28 centimetara. Nevide i nečuju.

Prvih deset dana ostaju mirovati u gnijezdu smotani jedni oko drugih ili privijeni uz majku.Prvih dana majka bdije nad mladuncima. Nakon tjedan dana počinje duže izbivati iz gnijezda, a na kraju se vraća samo svakih nekoliko sati kako bi ih podojila i očistila. Mužjak se uopće ne pojavljuje, pa čak ni kada mladunci s otprilike tri mjeseca prvi puta napuštaju gnijezdo. Tek kada ih nakon pet mjeseci majka odbije od sise, ponekad se pojavi otac i igra se s mladuncima. Do sljedeće sezone parenja mladunci ostaju uz majku premda povremeno može doći do bezazlenih čarki između nje i mladunaca. Odrastaju sa oko dvanaest mjeseci, a šest mjeseci kasnije postaju spolno zreli. Samo mali broj mladunaca preživi prve mjesece života. U zatočeništvu mali pande žive do 14 godina, dok u prirodi rijetko dožive tu starost.

OSTALO:
Crveni pande su mnogobrojni i rasprostranjeniji od svojih najbližih srodnika velikih panda.Veliki je panda daleko poznatija životinja i ima veliki krug obožavatelja među ljudima, dok je mali panda ostao relativno nepoznat. On je vrlo plašljiv a zahvaljujući boji svojega krzna u crvenosmeđim granama je gotovo nevidljiv.U Nepalu su nekada malog pandu lovili zbog kvalitetnoh krzna iz kojeg su se izrađivale krpe. U Kini se njegov rep koristio kao četka za brisanje prašine. Budući da se mogu relativno lako pripitomiti, mali pande hvatani su i prodavani kao kućni ljubimci. Danas je mali panda zaštićen u najvećem dijelu njegova prostora rasprostranjenosti gdje se naseljava u blizini rijeka i potoka.